Zoran Milanović prisegnuo za predsjednika Republike Hrvatske
Za razliku od prethodnika, inauguracija Zorana Milanovića ova je bila nešto drugačijem izdanju. Umjesto na Markovu trgu prisegu je položio na Pantovčaku, pred 40-ak gostiju, smještenih u četiri reda.
Uz to, promijenio je i tekst prisege koja o originalu izgleda ovako:
“Kao hrvatski državni poglavar: držat ću se Ustava i zakona, brinuti se za poštovanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti, čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost države Hrvatske. Tako mi Bog pomogao”.
Milanović je pročitao republike Hrvatske, umjesto države.
Prisegu je obilježio i nenadani potez koji je zbunio i samog predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića. Kada je službeno najavljena svečana prisege, Šeparović je krenuo prema mikrofonu, očito s namjerom da čita tekst prisege, a Milanović ga ponavlja.
Novi predsjednik je, međutim, i to drukčije zamislio pa je sam počeo izgovarati tekst prisege. Šeparović je zastao, pogledao prema okupljenim uzvanicima pa se nasmiješio i napravio kretnju rukama, kao da pokazuje da je to ipak drugačije trebalo izgledati.
I Milanovićave prethodnica, Kolinda Grabar-Kitarović, ponavljala je tekst prisege za tadašnjom predsjednicom Ustavnog suda, Jasnom Omejec, baš kao i Ivo Josipović pet godina prije nje, piše dnevnik.hr.
Uz Kolindu Grabar-Kitarović, na ustoličenju Milanovića od dužnosnika nazočili su predsjednik Sabora Gordan Jandroković, potpredsjednici Sabora Milijan Brkić, Željko Reiner, Božo Petrov, Siniša Hajdaš Dončić i Furio Radin, premijer Andrej Plenković i potpredsjednici Vlade Davor Božinović, Damir Krstičević i Predrag Štromar (Zdravko Marić je na službenom putu), predsjednik Vrhovnoga suda Đuro Sessa te načelnik Glavnog stožera general Mirko Šundov, javio je dnevnik.hr. Inauguraciji u svečanoj dvorani na Pantovčaku, nazočitli su i dva bivša predsjednika Republike – Stjepan Mesić i Ivo Josipović, Milanovićeva supruga Sanja sa sinovima te Milanovićeva majka Gina i nećakinja, kao i 19 članova izbornoga stožera izabranog predsjednika.
Ceremoniji inauguracije nazočili su i predsjednik i suci Ustavnoga suda, izvođači himne te klapa HRM-a “Sveti Juraj”, orkestar HV-a te postroj Počasno-zaštitne bojne.
Himnu je, uz pratnju Zvjezdana Ružića, otpjevala diva Josipa Lisac.
Nakon potpisivanja prisege, pred predsjednikom Ustavnoga suda Miroslavom Šeparovićem, Milanović je održao govor, a klapa HRM-a “Sveti Juraj” izvela je pjesmu Vice Vukova “Tvoja zemlja”. Uslijedio je koktel za uzvanike, a primopredaja dužnosti bit će na prvom katu u Uredu predsjednice Republike.
To je prvi put da inauguracija predsjednika neće biti održana na Trgu sv. Marka, a na njoj nije bilo predsjednika stranaka, diplomata ni predstavnika crkve. Milanović nije nosio lentu.
Milanovićev govor
Zoran Milanović održao je svoj prvi predsjednički govor, koji je prenio dnevnik.hr.
Kazao je da ne kani biti korektivni nego konstruktivni faktor te poručio da će uložiti “sve što ima i zna” da iz zrna razumijevanja koje moli za svoje greške “izraste predsjednički mandat koji će biti na korist Hrvatskoj i svim njezinim građanima”.
“Prije svega, zahvala onima koji su ovaj posao i dužnost obnašali prije mene – predsjedniku Tuđmanu, kojeg nisam poznavao, predsjedniku Mesiću, predsjedniku Josipoviću i predsjednici Grabar-Kitarović, koji su svi u svom vremenu i datim okolnostima dali maksimum od sebe svatko na svoj način, ali sam uvjeren, s jednim zajedničkim nazivnikom, a to je dobra vjera”, rekao je Milanović u inauguracijskom govoru.
“Kad je riječ o područjima izravne nadležnosti ili sunadležnosti predsjednika Republike, ali i općenito, ne kanim biti korektivni nego – konstruktivni faktor. Prema mom shvaćanju, upravo to proizlazi iz duha našeg Ustava. Bit ću predan, prije svega, onim elementima obrane i nacionalne sigurnosti koji otvaraju mogućnosti iskoraka, kako u pogledu profesionalnih dosega i obrazovanja, tako i u pogledu stupnja transparentnosti tih važnih i osjetljivih sustava”, kazao je Milanović.
U vanjskoj politici fokusirat će se također, kaže, na one točke na kojima se može graditi suradnja i prosperitet.
“Nema dvojbe da takvih točaka ima neusporedivo više od onih koje nas udaljavaju i od susjeda i od svijeta, čak i kad su posrijedi države s kojima imamo najviše neriješenih pitanja”, dodao je.
Zamolio je unaprijed “zrno razumijevanja za svoje greške, jer te greške nikad neće biti namjerne, s namjerom da nekoga povrijede ili ponize”. “Nikad nisu niti bile. Uložit ću sve što imam i sve što znam da iz tog zrna izraste predsjednički mandat koji će biti na korist Hrvatskoj i svim njezinim građanima”, poručio je novi predsjednik Republike.
Pritom, istaknuo je, ne pristaje na to da je greška ili neka nesreća kad postoje razilaženja u mišljenjima i stavovima. “Greška je kad zbog razilaženja u stavovima jedni drugima dovodimo u sumnju motivaciju i patriotizam. Svakoga dana borit ću se za podršku građana u prokazivanju te štetne prakse koja nas prati, evo, već tri desetljeća”, naglasio je.
Pritom je ustvrdio da je patriotizam, za razliku od sirovog nacionalizma, kritička privrženost i negacija isključivosti. “Patriotizam je stalno i uporno nastojanje na afirmaciji onih aspekata državnosti koji su naše društvo i naše živote učinili – i čine – boljima, slobodnijima, nadahnutijima. Što bude širi i nijansiraniji taj spektar privrženosti Hrvatskoj, to će naša zemlja biti sretnije mjesto za život”, ustvrdio je Milanović.
Istaknuo je da patriotizam podrazumijeva neizbrisivo sjećanje i vječnu zahvalnost muškarcima, ženama i djeci koji su poginuli i koji su patili za našu slobodu u Domovinskom ratu, kao i u antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu. “Patriotizam je i svijest o trijumfalističkim posrnućima koja su, nažalost, ponekad pratila naše pobjede u ratovima, pri čemu ne treba uspoređivati ili izjednačavati ta posrnuća”, dodao je.
Milanović je poručio da su ratovi gotovi te da je danas naša obaveza i odgovornost u tome da se ni jedan građanin naše države ne osjeća ustrašenim, diskriminiranim ili na bilo koji način isključenim zbog činjenice da je – drukčija ili drukčiji.
“Kad kažem drukčija, mislim i – slabija, malobrojnija i to prema više kriterija: rodnom, nacionalnom, socijalnom, vjerskom, seksualnom, radnom, dobnom. To je patriotizam zasnovan na najvišim vrijednostima našeg Ustava i ako hoćete puke ljudskosti, a ne na mitovima, prošlim traumama i predrasudama”, poručio je.
Naglasio da naša budućnost ovisi, ponajprije, o kvaliteti školovanja i o aktivnoj vjeri u to da je znanje ključ ispunjenijeg i uspješnijeg života. Dodao je i da naša budućnost u velikoj mjeri ovisi i o tome kako ćemo se odnositi prema vlastitoj kulturi, “a kultura je i amatersko društvo, i film na velikom svjetskom festivalu, i dom kulture na otoku, i nacionalna institucija”.
Znanstvena zajednica, sudstvo i mediji moraju, ističe, neprestano raditi na usavršavanju mehanizama za borbu protiv nepoštenja i korupcije u vlastitim redovima. Milanović smatra da su zaštita i promicanje neovisnosti sudstva, medija i znanosti najvažniji sadržaj načelne ustavne formulacije o odgovornosti predsjednika Republike za stabilnost državne vlasti.
Ističući da je Hrvatska domovina nekvalificiranog radnika jednako kao i uglednog akademika, poručio je i da su osnaživanje solidarnosti u društvu, pravednija raspodjela nacionalnog bogatstva i suzbijanje klijentelizma, kulture laži i pohlepe glavni i najučinkovitiji instrumenti u borbi protiv nejednakosti i daljnjeg klasnog raslojavanja.
“Naša Republika treba svakog čovjeka i svaki čovjek u Hrvatskoj mora dobiti priliku da pronađe svoj put i svoje mjesto, da dostojanstveno živi od svog poštenog rada. Ovo je kuća za nas. Za sve nas. Za nas koji smo tu, za generacije koje dolaze, i za one koji će se vratiti svojoj kući. Hvala vam. Živjeli, živjela Republika Hrvatska!”, zaključio je Milanović svoj govor.
Foto:screenshot
Mario Strinavić