Sjećanje na žrtve nacizma, fašizma, komunizma …
Na inicijativu prof. Ante Vukšića predsjednika novogradiške Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata, i ove, kao i niz godina ranije, na dan 23. kolovoza, u Novoj Gradiški je obilježen Dan suosjećanja sa žrtvama svih totalitarnih i autoritarnih režima. I ovog puta prof. Vukšić je okupljenima, nakon prigodne kraće komemoracije, govorio o povijesnom značenju toga dana spominjući se žrtava nacizma i fašizma no i komunizma, pogotovo stradanja hrvatskog naroda nakon Drugog svjetskog rata od strane jugo- komunističkog sustava koji obračunavao s političkim neistomišljenicima na najokrutniji način. Povijesni citati Karla Marksa ali i drugih teoretičara i ideologa komunizma, svjedoče o besmislenosti nametanja utopijskih ideja tobožnje klasne ravnopravnosti iza kojih se krila namjera terora i autokratskog vladanja koja je veliko zlo milijunima ljudi diljem svijeta. „Nažalost mnoga zlodjela, pogotovo od strane jugo-komunističke vlasti nakon Drugog svjetskog rata te za vrijeme SFRJ još nisu dovoljno razotkrivena i istražena a niti procesuirana i kažnjena. Suosjećajući sa žrtvama, trebamo se boriti za istinu i za brojne nevine ljude koji su stradali samo zato što su pripadali nekom društvenom staležu, nekom narodu, a nikome nisu načinili nikakvo zlo.” rekao je uz ostalo Vukšić. Komemoraciji pored Spomen obilježja poginulim, preminulim, smrtno stradalim i nestalim hrvatskim braniteljima odazvalo se 20 -tak predstavnika braniteljskih i stradalničkih udruga proisteklih iz Domovinskog rata s novogradiškog područja. Odana je počast i pored spomen biste prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu.
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježava se 23. kolovoza kao spomendan u Republici Hrvatskoj i europski je dan sjećanja na žrtve totalitarnih diktatura u Europi u 20. stoljeću. Spomendan potječe od Praške deklaracije o zločinima komunizma. Podsjeća na pakt Hitlera i Staljina kad je 23. kolovoza 1939. godine potpisan njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop, kojim je postignut javni sporazum o nenapadanju i tajni sporazum o podjeli interesnih sfera u Istočnoj Europi. Dan sjećanja potvrđen je rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu. Parlamentarna skupština Vijeća Europe odlučno je osudila teška kršenja ljudskih prava koja su počinili totalitarni komunistički režimi te izrazila suosjećanje, razumijevanje i priznanje za žrtve tih zločina. Hrvatska se pridružila većini zemalja članica EU u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava. Hrvatski sabor je 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. u kojoj je navedeno da su totalitarni komunistički režimi bili, bez iznimke, označeni masovnim povredama ljudskih prava.
Antun Brađašević
