(5/5)  Veteranski  centri – podizanje kvalitete života hrvatskih branitelja  

    Uz „Dom hrvatskih veterana Lipik“, u Hrvatskoj su trenutno u funkciji još 4 Veteranska centra – podružnice u Šibeniku, Sinju, Daruvaru i Petrinji kroz koje je unazad nekoliko godina prošlo oko 13 tisuća korisnika – hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.

I kako vrijeme od Domovinskoga rata odmiče, populacija hrvatskih branitelja, čija je životna dob sada već u rasponu od 55 do 75 godina, neminovno stari, ali i postaje zdravstveno ugrožena, sa velikim brojem dijagnoza, i tjelesnim i psihičkim.

Kako bi im olakšali zdravstvene tegobe i pospješili proces oporavka od nagomilanih stresnih situacija, Ministarstvo hrvatskih branitelja osnovalo je Ravnateljstvo veteranskog centra koje je viziju pretočilo u misiju izgradnje veteranskih centara u kojima će hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji dobiti sveobuhvatnu pomoć, ne samo u liječenju i rehabilitaciji, nego im pružiti i pomoć u provedbi idejnih, poslovnih aktivnosti te na taj način podići kvalitetu života.

O tome koliko su veteranski centri korisni, ali i prepoznati među hrvatskim braniteljima – veteranima Domovinskoga rata, možda ponajbolje govori činjenica da se u svakom od veteranskih centara, na jednome mjestu, osigurava provedba programa koji obuhvaćaju rehabilitacijske, sportske i rekreacijske, kulturne i društvene aktivnosti. 

    Svaki veteranski centar obavlja poslove iz djelokruga rada propisanih Statutom što znači da ustanova pruža podršku i usluge braniteljsko-stradalničkoj populaciji kroz program boravka ili smještaja, usluge psihosocijalne pomoći i podrške, usluge savjetovanja i pomaganja, psihološke djelatnosti, radno terapijske usluge, rekreacijske i rehabilitacijske usluge, kineziološke programe i programe fizikalne rehabilitacije, usluge promicanja zdravlja, te promicanja vrijednosti Domovinskog rata i kulture sjećanja. Pored toga, veteranski centri će biti zaduženi i za provedbu kulturno-umjetničkih događanja, organizaciju edukacija, radionica i tečajeva, usluga sportske rekreacije i poduke, organizaciju sportskih natjecanja, ali i podršku kroz organiziranje mobilnih timova za pružanje podrške i usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji i na taj im način biti  potpora za realizaciju sluga i podrške.  

S obzirom da su korisnici usluga Veteranskog centra određeni Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, pravo na korištenje  veteranskih centara, osim hrvatskih branitelja i hrvatskih vojnih invalida te članova njihovih obitelji, imaju i članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja, te članovi uže i šire obitelji nestalih i umrlih hrvatskih branitelja.  

Zakonom o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, Zakonom o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu,  te zakonskim odredbama, pravo na korištenje usluga veteranskih centara prošireno je  i na osobe stradale u obavljanju vojnih i redarstvenih dužnosti u stranoj zemlji u okviru mirovnih snaga i mirovnih misija ako ih je na tu dužnost uputilo nadležno tijelo u okviru međunarodnih obveza. Pravo zatim imaju i pirotehničari u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti koja je nastala kao posljedica obavljanja njihova posla, te članovi uže i šire obitelji pirotehničara poginulih pri obavljanju svog posla. Pravo se odnosi i na vojne osobe koje su ranjene ili ozlijeđene u obav1janju službene zadaće u Oružanim snagama. Pravo će imati i policijski službenik ranjen ili ozlijeđen pri obavljanju policijskog posla, članovi uže i šire obitelji vojne osobe koja pogine ili umre zbog rane ili ozljede koju je zadobila u obavljanju službene zadaće u Oružanim snagama, članovi uže i šire obitelji policijskog službenika poginulog pri obavljanju policijskog posla, strani veterani sukladno međunarodnim sporazumima, žrtve seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu, civilni invalidi iz Domovinskog rata, članovi obitelji civilne osobe poginule, umrle i nestale u Domovinskom ratu i druge kategorije braniteljsko-stradalničke populacije.

Kada je korisnik Veteranskog centra hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata I. skupine koji koristi usluge osobe za pružanje njege i pomoći (njegovatelja), pravo na korištenje usluga zajedno s korisnikom može ostvariti i njegovatelj.

   To je i razlog što se broj korisnika usluga veteranskih centara iz godine u godinu povećava, pa kapaciteti smještaja i boravka postaju nedostatni. S obzirom na to, u Ministarstvu hrvatskih branitelja najavljuju kako će se idućih godina ići i naširenje mreže veteranskih centara po cijeloj Hrvatskoj.  Stoga Ministarstvo hrvatskih branitelja, u posljednjih nekoliko mjeseci, intenzivno radi na sklapanju sporazuma o suradnji pri uspostavi i radu veteranskih centara sa lokalnim zajednicama diljem Lijepe naše.

Sporazume o izgradnji veteranskog centra s Ministarstvom hrvatskih branitelja sklopili su tako gradovi Senj,  Osijek, Virovitica i Krapina, a u planu je i izgradnja veteranskog centra na širem području Zadarske županije.

Pri potpisivanju ugovora sa gradonačelnicima spomenutih gradova, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je kako je do odabira lokacija za izgradnju veteranskih centara došlo „analizom potreba braniteljsko-stradalničke populacije i svih županija, imajući u vidu broj hrvatskih branitelja i hrvatskih ratnih vojnih invalida na tim područjima“ te kako su spomenute lokacije odabrane „kako bi se Hrvatska premrežila veteranskim centrima koji bi bili dostupni što većem broju korisnika“.

     Zadovoljstvo odabranim lokacijama izrazili su i gradonačelnici spomenutih gradova. Tako je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović istaknuo kako je „odluka o izgradnji veteranskog centra u Krapini još jedan pokazatelj zahvalnosti hrvatskim braniteljima toga kraja za njihov doprinos u Domovinskom ratu“, dok je gradonačelnik Osijeka Ivan Radić napomenuo kako će izgradnjom Veteranskog centra u Osijeku, „i Grad Osijek i Vlada RH osigurati dostojanstvenu skrb za hrvatske branitelje, kao i za civilne stradalnike iz Domovinskog rata“, a napomenuo je i to kako je siguran da će „nakon realizacije ovog projekta branitelji imati moderan i pristupačan centar koji će omogućiti trajnu skrb o hrvatskim braniteljima, njihovom zdravlju i psihosocijalnom osnaživanju“.
    No, i u ovoj fazi planiranja i realizacije, važna je i popunjenost centara što je, kako napominju u Ministarstvu hrvatskih branitelja, „preduvjet za uspješno osiguranje financijskih sredstava  Europske unije“.

Naime, projekt izgradnje i opremanja veteranskih centara (Šibenik, Sinj, Petrinja i Daruvar)

sufinancirani su i provedeni u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. kao projekt Uspostava veteranskih centara u Republici Hrvatskoj.  Iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) u okviru EU projekta „Uspostava veteranskih centara u Republici Hrvatskoj“ sveukupno je uloženo 48 milijuna EUR, od čega je 85 posto, odnosno 38,3 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).  Kako bi se europskim novcem i dalje financirala izgradnja veteranskih centara, odnosno širila mreža centara po cijeloj Hrvatskoj, nužno je kroz popunjenost centara osigurati financijska sredstva. Stoga je ne manje važno, u tom kontekstu bilo osiguranje smještajnih kapaciteta  ranjenicima iz Ukrajine što je do sada učinio veteranski centar u Sinju. Za širenje mreže veteranskih centara na novim lokacijama, Ministarstvo hrvatskih branitelja je i za novo financijsko razdoblje 2021. – 2027. osiguralo sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Autorica: Snježana Dukić foto: Ministarstvo hrvatskih branitelja

Ciklus objava novinarskog projekta – Veteranski centri podizanje kvalitete života  – financijski podržava Agencija za elektroničke medije kroz projekt “Poticanje novinarske izvrsnosti 2024.”

                              Veteranski centri – budućnost