Ciklus tematskih objava – OPG hrvatskih branitelja u doba korone – 1 – Branitelji proizvođači
Krajem ove godine, 29. prosinca, navršit će se točno godinu dana od katastrofalnog potresa koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju s epicentrom kod grada Petrinje. Bio je to potres magnitude 6,4 po Richteru. Uslijedili su još nekoliko jakih i vrlo jakih potresa tih dana, a podrhtavanja tla, s nešto slabijim intenzitetom nisu prestala. Bilo je to vrijeme puno neizvjesnosti, obilježeno i pandemijom koronavirusa kojoj se nije nazirao kraj. U to vrijeme, mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva vodila su svoju bitku s plasmanom svojih proizvoda na sve veće i zahtjevnije tržište. Jer otkako je Hrvatska postala članica Europske unije, hrvatski proizvođači dobili su priliku svojim proizvodima, bez suvišnih zakonskih propisa, konkurirati i na tom velikom tržištu.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Jure Kolarić iz Bobovca, mjesta u općini Sunja, udaljenom 40-tak kilometara od Siska, 90 km od Zagreba našlo se u vrlo nezahvalnoj situaciji. OPG je to koje je proizvodilo sir za lokalno stanovništvo. Potres ih je stavio u nezahvalnu poziciju. Sir, koji je u Sisku, Petrinji, Glini, Sunji…trebao ‘naći’ svoje kupce…sada je stajao na lageru. Dio sireva vlasnici su donirali Crvenom križu, Caritasu, ljudima na potresom pogođenom području Banovine kojima je trebalo donirati hranu. Ali proizvodnju nisu mogli obustaviti, mala sirana ovog OPG-a nastavila je s radom. Zato je članica ovog OPG-a, Sandra Kolarić početkom siječnja 2021. godine uputila SMS-om obavijest u kojem moli za pomoć pri prodaji sireva sa željom da poruka stigne svim zainteresiranima. U poruci koju je uputila je stajalo kako su imali sreće i potres nije oštetio njihovu mini siranu, ali da su izgubili najveći dio tržišta. Zalihe koje su imali su donirali potrebitima, ali da i oni moraju nastaviti živjeti, školovati troje djece i boriti se kao i svi drugi. Zamolila je stoga sve koji će primiti poruku i koji su u mogućnosti da u svojoj zgradi ili u kvartu, organiziraju otkup njihovih proizvoda. Poruka je munjevito krenula cijelom Hrvatskom. Najviše Zagrebom i okolicom gdje je bilo i najviše zainteresiranih za nabavu sireva. Danas je gospođa Sandra Kolarić zahvalna svima koji su bili voljni pomoći u ta teška i nezahvalna vremena, a potražnja za kuhanim sirevima OPG-a Kolarić iz Bobote rasla je svaki dan pa danas već primaju narudžbe, ne samo iz Zagreba, nego i iz Pule, Splita, sa Brača, Našica… I bez obzira što je nastala u teškim vremenima, gospođa Sandra kaže kako je njihova prića danas sretna prića, bez obzira na pandemiju koronavirusa i potres. I još dodaje kako su kupci zadovoljni, kako znaju od koga kupuju sireve, i kako su u svemu tome i oni zadovoljni, jer ne samo da su pronašli vjerne i zadovoljne kupce, upoznali su srdačne ljude od kojih su im mnogi danas postali i prijatelji.
I sada, kako kaže, vidi da se trud isplati. Stoga poručuje da, tko god ima i komadić zemlje, da je sretan čovjek. Znali su to i mnogi hrvatski branitelji koji su, nakon razvojačenja, ostali bez posla. Uz mirovinu, koja nije mogla nadoknaditi sve veće potrebe. Oni koji su imali kakav komadić zemlje, odlučili su se baviti poljoprivredom, proizvoditi nešto što su tradicionalno znali dobro raditi. Ali i uz dobru volju i provjerenu kvalitetu proizvoda, teško je bilo pozicionirati se na tržištu, a i sve veći uvoz hrane, neka je obiteljska poljoprivredna gospodarstva dovodilo na rub rentabilnosti. Ipak, sve je veći broj i hrvatskih branitelja koji su se odlučili na osnivanje svojih OPG-ova, a posljedično i osnivanje i udruživanje u zadruge. Država je to postupno prepoznala, pa im je ipak olakšavala pozicioniranje na tržište, ali uz uvjet da zadovolje visoke kriterije koje hrvatski OPG-ovi uredno ispunjavaju, a nerijetko to znači i osvajanje prestižnih nagrada na zahtjevnim europskim natjecanjima i sajmovima. A onda su se okolnosti drastično promijenile – došla je pandemija koronavirusa. Život kao da je poprimio neku drugačiju notu, rutinu i kriterije. Neprestane neizvjesnoti, bojazni, lockdowni…kao da su prijetili. A priroda ne zna za lockdown, nego prati smjenu godišnjih doba. U takvim okolnostima i OPG-ovi su trebali zadržati svoj ritam.
„Nama je super! Ljudi sad više ne pitaju što će si kupiti novoga za obući, nego što će pojesti“ – rekao nam je sredinom godine na jednom predstavljanju poljoprivrednih gospodarstava jedan hrvatski branitelj, koji se unazad nekoliko godina bavi proizvodnjom hrane i ima svoje Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Time je na najbolji način opisao situaciju koja je cijeli svijet zadesila pandemijom koronavirusa, ali i ukazao na na onaj najvažniji segment i smisao zbog kojih i postoje obiteljska poljoprivredna gospodarstva i što im je davalo motiv u ovim nezahvalnim vremenima. Svi smo svjesni koliko pandemija i neprestano otkrivanje novih sojeva virusa Cov-19, ne samo što tjera ljude u strah i zbog vlastitog zdravlja i zdravlja svojih najmilijih, nego i zbog održive budućnosti i poslovanja, zadržavanja poslova u koje su mnogi, poput ovih hrvatskih branitelja, uložili i mnogo novca i truda. Izlaz su vidjeli u osnivanju Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i proizvodnji onoga što je svima potrebno – hrane bez suvišnih kemikalija, pesticida i hormona, zbog čije prisutnosti u uvoznoj hrani Europska komisija za zaštitu potrošača pa i Državni inspektorat, nerijetko povlači takve proizvode sa polica trgovina jer proizvodi predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi.
I ovo je priča o njima – hrvatskim braniteljima, njihovim Obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. A sintagma koja se sve češće veže uz njih je parola koja ih najbolje opisuje: ‘Ako su znali braniti – znat će i prehraniti’.
Autorica: Snježana Dukić
Ovaj ciklus objava novinarskih radova omogućen je inicijativom Agencije za elektroničke medije koja je pokrenula projekt poticanja novinarske izvrsnosti dodjelom bespovratnih sredstava novinarima/novinarkama za novinarske radove i istraživanja na teme koje su od javnog interesa iz područja kulture, zdravstva, lokalnih tema, ekumenizma i religije, ljudskih prava, položaja žena u društvu, tema od interesa za manjine u društvu, djece i mladih, obrazovanja, sporta, gospodarstva, međunarodnih odnosa i Europske unije.
