Ciklus tematskih objava – OPG hrvatskih branitelja u doba korone – 4 – Sir … masline …vino …mandarine

Veliki je broj vrijednih braniteljskih zadruga i na području Dalmacije. Osim što uzgajaju voće i povrće, neke od braniteljskih zadruga imaju i svoju radno-socijalnu komponentu. Primjerice Braniteljsko-socijalna zadruga ZIMA iz Runovća, osim što je aktivna u poljoprivredi, bavi se i turizmom, pčelarstvom i socijalnom skrbi, te izradom drvenih igračaka za djecu.

Braniteljsko-socijalna zadruga „PAUK-ČEKA“ bavi se uzgojem divljači, a podosta je i branitelja koji su se angažirali na vrlo praktičnim područjima – od fotografiranja i snimanja raznih svečanosti, proizvodnje odjevnih predmeta, pa čak imaju obrte za frizersku djelatnost.

Prije pandemije korona virusa braniteljske zadruge imale su redovita godišnja okupljanja na Sajmovima braniteljskih zadruga, a koje su uglavnom organizirale županije iz kojih je dolazio najveći broj zadruga. Bila je to prilika za obiteljska poljoprivredna gospodarstva hrvatskih branitelja predstave svoje proizvode, susretnu se sa kolegama i prijateljima te razmijene iskustva o uzgoju i proizvodnji. Velika okupljanja i sajmovi, međutim, u protekle dvije godine otkako traje pandemija, odgođena su za neka bolja vremena. I gotovo svima njima koji su ove godine, na Dan Oružanih snaga RH, 28.svibnja, došli na Jarun ipak pokazati dio svojih proizvoda, žao je što velikih sajmova – nema. Proizvođači prehrambenih proizvoda kao još jedan od problema s kojima se suočavaju, i prije pandemije, i sada u pandemiji, navode činjenicu što trgovački centri koji prodaju uvoznu robu..mesne prerađevine i prodaju tu robu nerijetko po znatno nižim cijenama, dok domaću, ekološki uzgojenu pa time i skuplju – odbacuju

I nije točno da Hrvati vole jeftino meso iz uvoza.. na hrvatskim farmama se proizvodi kvalitetno meso… ono zato i je skuplje jer se proizvodi po visokim standardima pa proizvođačima uvijek bude primamljivije dati u izvoz… a trgovački lanci uvoze jeftiniju robu…prikladnu prihvatljivim cijenama hrvatskim kupcima..

…već u više navrata hrvatski kupci primjećuju da mi izvozimo kvalitetno a uvozimo manje kvalitetnu robu jer nema novca za kvalitetniji domaći proizvod…

Slično je i sa voćem i povrćem. Turistička smo zemlja, imamo jednu od najljepših obala i turisti rado dolaze u naše obalne krajeve. Vole i našu hranu. Dalmatinska ‘spiza’ nešto je što uvijek hvale i naveliko ‘guštaju’ u originalno pripremljenim slasticama…i slatkim i slanima. Ali gotovo da je smiješno da hotelski lasnci za prehranu turista svojih gostiju uredno naručuje uvozno voće i povrće, koje brodovima dolazi i sa udaljenijih ruta dok lokalni OPG-ovi propadaju jer nemaju kome prodati svoju robu. Rijetki su restorani na obali koji povrće i voće ugovara s lokalnim uzgajateljima i više se oslanjaju na uvoznu robu. Bilo je i situacija kada su lokalni proizvođači bili prisiljeni uništavati svoju robu jer voće i povrće nitko nije želio kupiti. Poznat je i slučaj jednog neretvanskog proizvođača mandarina, koji je u znak protesta, ogromnu količinu mandarina istresao u Neretvu.

Med je još jedan od proizvoda za čiju proizvodnju hrvatski pčelari imaju i dugu tradiciju i mehanizme uzgoja, ali upravo stoga je taj med skuplji. I onda na novinskim stranicama krenu upozorenja kako uvozni med nije med nego patvoreni…rastopljeni šećer sa raznoraznim primjesama koje imitiraju proizvod vrijednih pčela radilica. Zabavljaju stoga i savjeti kako ćete prepoznati originalni med, a razotkriti lažni. I onda pomislite da bi bilo bolje da ste kupili onaj ponešto skuplji med, ali od poznatog i priznatog pčelara za kojeg se zna da dobro obavlja svoj pčelarski posao, da košnice sa pčelama čak vozi u krajeve gdje nema zagađenja i gdje će ‘ispaša pčela’ biti najbolja. Kupci takvog meda zasigurno se neće osjećati ni izigrano ni prevareno.

Gotovo na isti način može se govoriti i o uzgoju mesa i mesnih prerađevina. Međutim, meso uzgojeno na hrvatskim pašnjacima, na tradicionalno domaći način, vrlo je kvalitetno, ali za hrvatske pojmove – preskupo. Kako bi imali barem kakvu-takvu zaradu, meso se izvozi. S druge strane, i Hrvatska mora svoje trgovine i trgovačke lance opskrbiti sa mesom i mesnim prerađevinama, pa nije rijetkost da u novinama čitamo kako se meso, lošije kvalitete – uvozi.

Autorica: Snježana Dukić

Ovaj ciklus objava novinarskih radova omogućen je inicijativom Agencije za elektroničke medije koja je pokrenula projekt poticanja novinarske izvrsnosti dodjelom bespovratnih sredstava novinarima/novinarkama za novinarske radove i istraživanja na teme koje su od javnog interesa iz područja kulture, zdravstva, lokalnih tema, ekumenizma i religije, ljudskih prava, položaja žena u društvu, tema od interesa za manjine u društvu, djece i mladih, obrazovanja, sporta, gospodarstva, međunarodnih odnosa i Europske unije.