Domoljubni radio

Portal domoljubnog radija

AktualnoDomoljublje

Hrvatski Križni put ili Blajburška tragedija

Danas se obilježava Bleiburška tragedija je jedan od naziva za teški ratni zločin protiv čovječnosti koji je počinila Jogoslavenska armija u razdoblju nakon 15. svibnja 1945. godine nad zarobljenim vojnicima poraženih vojski i civila kojih su ih pratili u pokušaju da se predaju zapadnim saveznicima na granici s Austrijom. U Hrvatskoj je za ta stradanja uobičajen također i naziv Križni put. Zločin je započeo 15. svibnja 1945. kada su se pripadnici Hrvatskih oružanih snaga i civili pokušali predati prema Britanskoj vojsci kod Bleiburga u austrijskog pokrajini Koruškoj. Britanci su međutim odbili prihvatiti predaju tih vojnih snaga i civila, te naredili da se moraju predati Jugoslavenskoj armiji. Desetak tisuća zarobljenika Britanci su privremeno smjestili u logor što su ga bili osnovali u mjestu Viktringu: međutim su i oni poslije predani Jugoslavenskoj armiji (JA) i skoro svi pobijeni. Prema izvještaju štaba 12. divizije JA sačinjenom odmah nakon događaja, 15. svibnja se na Bleiburgu predalo 93.000 “neprijateljskih vojnika”, a njih 27 (ne 27 tisuća: 27 vojnika) je ubijeno. Prema kazivanju partizanskih časnika koji su sudjelovali u događajima na Bleiburgu i koje zapisuje slovenski književnik France Strle u svojoj knjizi iz 1977. godine, međutim, na dio “neprijatelja” koji u 20 – minutnom roku koji su im ostavili Britanci nisu istaknuli bijele zastave – a koje se “neprijateljsko” ljudstvo u velikoj masi nalazilo ispod brežuljaka koje su zaposjeli partizani, otvorena je iz mitraljeza vatra u trajanju od 15 do 20 minuta; očevici, čije iskaze prenosi Strle, nazivaju rezultat te mitraljeske paljbe “masakrom”.

Snage Jugoslavenske armije su zarobljene vojnike i civile s Bleiburga povukle dublje na područje pod svojom kontrolom, te su veliki broj tih ljudi pobili u masovnim zločinima  kod Teznog, na Kočevakom Rogu u Maceljskoj šumi te na mnogo drugih manjih stratišta

Preuzmi PDF